Prosječna cijena kvadrata kuće u RH povećala se za čak 15% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 1.863 EUR. Za kvadrat stana traži se u prosjeku 2.658 EUR, što predstavlja povećanje od visokih 17% na razini cijele države.

Odnos ponude i potražnje u Gradu Zagrebu uglavnom je ujednačen, no u gradskim četvrtima koje su najviše oštećene potresom i dalje je vidljiv nesrazmjer. Gornji grad – Medveščak nosi najveći dio ukupne ponude stanova u Zagrebu (17%), no potražnja za njima iznosi tek približno 7%. Slična je situacija u četvrtima Črnomerec, Donji grad i Maksimir, dok kod ostalih uočavamo veći indeks potražnje nego ponude. Ono što je zajedničko svima jest povećanje cijena u odnosu na prethodnu godinu pa je tako cijena kvadrata stanova u prosjeku porasla za 16% i sada iznosi 2.593 EUR, dok je cijena kvadrata kuća porasla za 10% i iznosi 1.555 EUR.

U Zagrebu su se najviše tražili stanovi od 41 do 60 m2 (trećina ukupne potražnje), no u ponudi ih je bilo tek 23%. Čak 44% potencijalnih kupaca tražilo je stanove u cjenovnom razredu od 500 do 1.500 EUR po m2, no njih je u ponudi bilo samo 11%. Najveću ponudu vidjeli smo kod stanova s cijenom između 1.500 i 2.500 EUR po kvadratu (75%), no potražnja za njima iznosila je znatno manje (40%).

Najskuplji kvadrati nekretnina na priobalju, Dubrovačko-neretvanska županija u vodstvu

Prva tri mjesta na tronu, kada je u pitanju prosječna cijena stambenog kvadrata u RH, nedvojbeno zauzimaju Dubrovačko-neretvanska (2.843 EUR), Splitsko-dalmatinska (2.753 EUR) i Istarska županija (2.559 EUR).

Prateći trendove u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uočavamo da su se cijene u protekle četiri godine jednolično kretale, tj. praktički stagnirale, dok je jedino kod prodaje stanova u 2022. godini vidljivo povećanje od 7% (3.489 EUR). Najveća potražnja bila je za stanovima u cjenovnom razredu od 500 do 1.500 EUR (44%), no takvih je u ponudi bilo neznatnih 8%.

Najpovoljniju situaciju što se tog odnosa tiče vidimo u Osječko-baranjskoj županiji, ali ondje je vidljv i najveći rast cijena nekretnina, što je posebice istaknuto u najvećem regionalnom gradu, Osijeku, gdje je cijena kvadrata stana u odnosu na prošlu godinu narasla za čak 20% i iznosi 1.407 EUR.

Prema nedavnom istraživanju, Hrvati u kafićima provode više od 2 milijuna sati svaki dan. Potrošnja u kafićima i restoranima je porasla na 221 milijun eura u jednom mjesecu ove godine, dok je u travnju prošle godine iznosila 173 milijuna eura. Iako se potrošnja povećala, neki ugostitelji namjeravaju povećati cijene u nadolazećim mjesecima.

Ekonomski stručnjak i profesor na Visokom učilištu Effectus, Mladen Vedriš, navodi da su mnogi Hrvati spremni smanjiti druge stavke u svom budžetu kako bi imali dovoljno novca za druženje u kafićima. Ipak, neki ugostitelji najavljuju da će uvesti dodatna poskupljenja zbog povećanja plaća radnicima, što će se reflektirati na cijene cijelog menija.

Cijena kave u Hrvatskoj i dalje je jeftinija od cijena u drugim turističkim destinacijama poput Ljubljane, no neki se ugostitelji žale na cijene koje su i dalje previsoke u odnosu na druge europske gradove.

Prema predsjedniku Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore, Franzu Leticu, cijena jedne pizze u Zagrebu je od 7 do 10 eura, dok se u drugim turističkim destinacijama cijena penje do 16 eura.