PDV neće naplaćivati iznajmljivači, već platforme preko kojih gosti pronalaze smještaj. PDV na smještaj u Hrvatskoj iznosi 13 posto, a Europska komisija nada se da će promjene stupiti na snagu u siječnju 2025. godine, nakon što se o prijedlogu izjasne sve države članice.

Lani je u privatnom smještaju EU ostvareno 550 milijuna noćenja, a Hrvatska se nalazi u grupi zemalja koje su premašile pretpandemijske brojke. Sredine uz more i dalje su apsolutni hit, ali male seoske sredine i ruralna područja sve više dobivaju na cijeni, pokazuju objavljeni podaci Eurostata o noćenjima gostiju koji su smještaj rezervirali preko Airbnba, Bookinga, Expendije i TripAdvisora.

Od deset regija s najvećim rastom, devet su bile ruralne regije u Francuskoj, dok su druga popularna područja bila u Poljskoj, Njemačkoj i Švedskoj. Od 20 najpopularnijih regija u Europi šest ih je u Španjolska i Francuskoj, pet u Italiji, dvije u Portugalu i jedna u Hrvatskoj, i to jadranska Hrvatska.

Inače, Europska komisija je prije nekoliko godina obavezala pomenute četiri internetske platforme da dostavljaju podatke o broju noćenja, a pojedine države i sada od njih traže podatke za poreske svrhe.

Hrvatska je lani povećala broj noćenja u privatnom smještaju s 20 na 28 milijuna, dok je u prva tri mjeseca ove godine ostvareno 530.000 noćenja, desetak posto više nego lani. Lani je procvjetao kratkotrajni boravak turista u glavnom gradu Hrvatske te se broj noćenja gotovo udvostručio na 980.000 u odnosu na 2021. godinu.

Dobro je u raspodjeli turističkog kolača prošla i panonska Hrvatska gdje se broj noćenja povećao oko 50 posto, na 248.000. U sjevernoj Hrvatskoj lani je ostvareno za trećinu više noćenja u privatnom smještaju, odnosno oko 135.000 noćenja.

Jadran i sredine uz more i dalje su hit sa oko 26.6 milijuna noćenja u privatnom smještaju, što predstavlja 95 posto svih noćenja u Hrvatskoj ostvarenih preko četiri popularne internetske platforme. Preostalih 3,5 posto noćenja pokupio je Zagreb, a 1,5 posto svi ostali.

Gradonačelnik Mato Franković uveo je ova nova pravila kako bi se suzbilo zagađenje bukom, jer lokalno stanovništvo je umorno od buke koja se stvara noću kad turisti vuku svoje kofere po kamenim ulicama. Prekršitelji ovih pravila mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 265 eura.

Gradonačelnik navodi da ova nova pravila predstavljaju samo početak. Od studenog, lokalne vlasti se nadaju da će se zajedničkim naporima riješiti problema kofera u Dubrovniku tako da će se torbe ostavljati izvan grada i prevoziti do smještaja kurirom. Iako zvuči elegantno, takav sustav mogao bi biti prilično skup.

Međutim, dok se ti planovi ne ostvare, čini se da ne postoji privremeni plan za one koji ne mogu sami nositi svoju prtljagu. Turisti su također upozoreni da ne šetaju kućne ljubimce bez povoca, ne penju se na spomenike i ne šeću bez majice kako bi iskazali “poštovanje” prema gradu.

Naš je turizam dosegao granice izdržljivosti. Za ovoliku količinu turizma Hrvatska nema ni dovoljno cesta (o prugama da ni ne pričamo), ni vode, ni struje, ni deponija, ni radne snage. To opterećenje se sve više odražava na lokalnom stanovništvu. Pri samom smo vrhu europske ljestvice zemalja kod kojih je došlo do hiperinflacije turista, zbog čega pati infrastruktura gradova i okoliš. Osnovna škola u centru Zadra svake godine broji sve manje djece jer u centru grada više nitko ne stanuje. Stanovi su se masovno pretvorili u apartmane. U dubrovačkoj gradskoj jezgri kvaliteta života odavno je narušena i pitanje je koliko još ljudi može izdržati živjeti tamo.

Ponuda je progutala potražnju

Prema podacima Eurostata, jadranska Hrvatska je od svih regija EU na drugom mjestu po broju noćenja. U posljednjih pet do deset godina rast potražnje bio je ohrabrujuć, što je za posljedicu imalo stvaranje prekomjernog broja smještaja. Došlo je do toga da imamo 255 smještaja na 1000 stanovnika. Dakle, ponuda debelo prebacuje potražnju, a ne treba biti ekonomist da bi se moglo zaključiti kako je to neodrživo. Konkretno, u zadnjih deset godina brojka od 439.927 ležaja u privatnom smještaju narasla je na čak 830.461. Kroz isto to vrijeme broj ležaja u hotelima narastao je za tek 62 tisuće. Pogodovanjem privatnim iznajmljivačima stvara se klima nerada, točnije neproizvodnje i najveći problem toga je što se ne stvara nova vrijednost.  Uz naravno to što komunalna infrastruktura sve teže podnosi toliki broj gostiju.

Udio turizma u hrvatskom BDP-u iznosi prevelikih 18 %. To je ujedno i najveći udio u EU. Kroz pandemiju, kada je taj udio očekivano i pao, najviše se osjetilo koliko ostatak gospodarstva ovisi o tome kakva će sezona biti. Svake godine cijela država, već krajem ožujka osluškuje stanje na Jadranu i prema tome planira kako preživjeti od rujna do idućeg svibnja. Ovisniji smo o turizmu od bilo koje druge mediteranske zemlje i zaista je pitanje dokad će to tako ići.

Grade se i apartmani, pa tu i nova dva hotela, ulaganja posljednjih godina mjere u stotinama milijuna kuna što je do prije par godina bilo nezamislivo u ovom kraju. Imotska krajina postaje hit destinacija posljednjih godina. Udaljena je svega pola sata od Makarske rivijere, pa turisti mogu iskoristiti najbolje od oba svijeta, par dana odmora u miru i tišina, a vrlo lako se dođe do jedne od najljepših riva u državi.

Svjetski poznato Crveno i Modro jezero u Imotskom pravi su primjer prirodne eko atrakcije, a 2022. godine postaju i Geo park pod zaštitom UNESCO-a, pa je i to svakako dodatni mamac. Iako je razvoj turističkih sadržaja i ponuda Imotske krajine još uvijek uglavnom u početnoj i razvojnoj fazi, napravljeni su značajni iskoraci kojima svjedoče i rekordni dolasci i noćenja stranih i domaćih turista. Vjerujemo da će ova 2023. biti rekordna godina.